Ribica - slatkovodne ribe Balkana

| Vrste | Tehnike | Recepti | Zabava | Utisci | Pčelica | Linkovi | Kontakt | Mapa | O nama | Novosti | Home page |

Sadržaj:

Vrste riba
Tehnike ribolova
Recepti
Vedre stranice
Knjiga utisaka
Kontakt
Mapa sajta
O nama

Nešto više o:

Basu
Intervju - Bas
Bolen
Jaz
Buljež

Srodni linkovi:

EX YU sajtovi
Svetski

Vi ste

posetilac
od 01.Feb.2006.

Dule o basu

Strah i trepet kanala
Bas je plemanita vrsta koja se pojavila u Bajskom kanalu pre trideset godina. Najverovatnije da je došao iz Mađarske. Sećam se tih dana, jer smo se otac i ja čudili ovoj grabljivici, koju do tada nikada nismo videli. Čak ni najstariji ribari i ribolovci sa naših terena, nisu imali pojma o kojoj je ribi reč. Negde, baš u to vreme, u istoj vodi pojavio se tolstolobik, što je unelo pometnju pri prvobitnom davanju imena basu. On je bio: "rus", "tolstolobik", "zeleni" i još štošta, a mnogi ga u Somborskoj opštini i dan danas nazivaju "buša" ne znajući da je to mađarski naziv za tolstolobika.
Opis basa
Bas je riba tamnozelene boje sa tamnim mrljama sa obe strane, po sredini tela ima horizontralnu prugu veoma različite šinine, dok je sa donje strane svetlo zelen pa sve do bele boje. Leđno peraje je skoro odvojeno i sastoji se od 9 bodlji, dok nastavak leđnog peraja sadrži 12-13 mekih zrakastih delova. Micropterus na grčkom znači malo peraje, dok je salmo takođe grčka reč i znači pastrmka. Verovatno je otuda i jedan od njegovih danas odomaćenih naziva kod nas "pastrmski grgeč". Završetak gornje vilice dopire do iza granice oka, što nam ukazuje da se ovde radi o "velikoustom" basu. Kako kod nas nema više vrsta basova kao u Americi, mi ga jednostavno zovemo bas.
Konačno zaštićen i kod nas.
Bas je "preko bare" daleko najpopularnija riba kada je u pitanju sportski ribolov. No tamo je on poodavno zaštićen zakonom koji kaže: nije dozvoljeno zadržati basa ispod 35 cm dužine, niti sa sobom poneti više od pet komada. Od ove godine, napokon, i naše vlasti uradile su nešto po ovom pitanju. Lovostaj na basa jedan je od vremenski najdužih u nas. Traje od 15. marta do 15. juna, što mu svakako ide u prilog, ali je donja granica ulova, po mom mišljenju, previše niska. Istina je da ameriČi dostižu veću težinu od naših, ali ipak je 15cm premalo. Čini mi se da je minimum koji bi se morao ispoštovati bar 20 cm.
Mrest basa
Bas se mresti kada temperatura vode dostigne 16°C. Kod nas je to u zavisnosti od godine, od aprila pa nadalje. Bas voli praviti gnezdo u tihoj vodi bogatoj vegetacijom. Gnezda su obično na dubini od pola do dva i po metra. Ženka polaže od 2000 do 43000 komada jaja, nakon čega je mužjak otera i on dalje čuva gnezdo. Tokom perioda čuvanja gnezda, mu镳jak se ne hrani, ali napada sve uljeze, uključujući i varalice. Mlađ se izleže nakon 5 do 10 dana i ostaje na okupu pod okriljem oca. Mužjak ih čuva i po nekoliko dana nakon izleganja. Mlađ se u početku hrani zooplanktonom i larvama insekata. Kada dostignu 5 cm, postaju aktivni predatori.
Ispit savesti
Nisam ubeđen da su prirodni uslovi s one strane Atlantika povoljniji za rast basa. Pre če biti da je kultura tamošnjih ribolovaca ključni faktor što je ovaj grabljivac dostigao zenit. A evo i zašto to smatram. U doba kada se u Bajskom kanalu pojavio, sećam se priča da su dva varaličara ulovili basa od 7,4 kg. Moj otac ulovio je jednog od 4,7 kg, no tada je populacija basa cvetala i nije bilo toliko nedozvoljenog izlova. Na celokupnom toku kanala kroz Srbiju (oko 10km) u to vreme nije bilo više od šest varaličarskih timova i to listom orijentisanih na jesenji lov štuke. U današnje vreme, međutim, vikendom se može izbrojati pedesetak čamaca koji su uglavno orijentisani na lov basa. Kontrola ulova ne postoji a poštovanje propisa je ostavljeno na savest ribolovcima.
Ishrana predatora
Sa stanovišta odraslog basa, jestivo je sve što mrda. On se uglavnom hrani belom ribom. Često se u letnjim mesecima može primetiti kako bas lovi sitnu belu ribu. Lov se uglavnom odvija na površini vode, a bas pri tome "cokće". Ponekad se dešava i uzastopno coktanje pa se stiče utisak da se bas poigrava sa ribicom na koju se okomio. Ovo se najčešće odvija u jutarnjim ili večernjim časovima. Međutim bas se ne hrani samo belom ribom. Lično sam ulovio basove koji su pojeli sunčanog karasa, drugog basa a u jednom sam pronašao i terpana. Takođe sam u basovoj utrobi nalazio rakove i žabe, a pouzdano se zna da on obožava mlade zmijice. Isto tako se ne libi da napadne ptičice koje su pale u vodu a nisu u stanju da odatle uzlete same.
Stanište velikoustog grgeča
Ovakav repertoar na trpezi, te činjenica da on čuva svoju ikru i mlađ, ključna je stvar u zaposedanju novih staništa. Bas veoma brzo "pušta korenje" u vodama koje mu odgovaraju. To su bistre vegetacijom bogate vode, koje nemaju značajniju brzinu toka, a poseduju mesta koja prelaze 2m dubine. Bas retko prelazi 6m dubine, a zimu provodi blizu dna i aktivan je tokom cele zime. Postoji nekoliko zatvorenih voda u severnoj Bačkoj, gde su entuzijasti sa uspehom nastanili basa. U somborskoj opštini su to Korlatoš, Mrtva Baračka, Stari Dunav kod Bačkog Monoštora i Kupusinski Dunavac. Iz Bajskog kanala, bas se rasprostranio u sistem Velikog baškog kanala. Preko Dunava i Tise, bas neće sam. Ako ga želimo i tamo, to je posao za ribolovce entuzijaste.
Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Mapa Sajta | Kontakt | © 2004 - 2006 prof. Duško Obradović sa učenicima gimnazije "Veljko Petrović" Sombor